Пређи на главни садржај

Gran-pri Pozorištu mladih iz Novog Sada za predstavu Na vukovom tragu

 

Žiri ovogodišnjeg  19. Međunarodnog festivala za decu - Banja Luka 2020. održanog od 6. do 12. oktobra, dodelio je gran-pri, nagradu za najbolju predstavu u celini, Pozorištu mladih iz Novog Sada za lutkarsku predstavu Na vukovom tragu, rađenu po motivima romana Zov divljine Džeka Londona.

- Predstava koja ostavlja bez daha, vrsno i nedvosmisleno dokazuje koliko je, uz sve filmske ekranizacije, teatar bliži "čitanju" knjige, u kojem se razumeju svi - i oni koji stvaraju i oni koju veruju u "stvorenu" umetnost – ocenio je žiri ovogodišnjeg festivala.

U konkurenciji za nagradu na festivalu, bilo je još 11 predstava  iz osam država, od kojih su neke dobile nagrade za najbolju režiju, scenografiju, originalnu muziku, kostimografiju i glumu.

Reditelj predstave Na vukovom tragu, Jakub Maksimov, dobio je specijalnu nagradu za adaptaciju romana Zov divljine kao i režiju predstave.

Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje u istoimenoj predstavi, dobio je glumac Saša Latinović za ulogu psa Baka, za koju je žiri istakao da je nezaboravna.

- Veštinom animacije, glasovnim varijacijama i nadahnutom igrom kreiran je nezaboravan lik – rekao je žiri.



Na vukovom tragu je autorska adaptacija čuvenog romana “Zov divljine” Džeka Londona. To je pozorišna kompozicija za šest glumaca, jednog bubnjara, deset mikrofona, četiri psa i jednog jelena, koja govori o kućnom psu Baku koji je bio ukraden i prodat za rad u provinciji Jukon u Kanadi tokom “Zlatne groznice” na Klondajku u Americi. Pas Bak se vraća na mesto gde su koreni njegove rase, njegova avantura je puna nevolja i iznenađenja – izazvanih ne samo nepoznatim okruženjem, već i buđenjem Bakovog do tada nepoznatog duha - navode na sajtu Pozorišta mladih, Novi Sad.

Predstava se preporučuje publici starijoj od 10 godina.

Fotografija: Srđan Doroški

Autorka: Marijana Jakobac


Коментари

Популарни постови са овог блога

Muzikom iznad reči

AIA progovara posebnim nad-jezikom     U petak veče 25. avgusta, održan je nastup nemačko-izraelsko-srpskog AIA jazz trija u Kulturnom Centru LAB u Novom Sadu.             Ovaj jedinstv džez satsav čine: za klavijaturom Andre Stammsen , za basom Avishai Roet , a za bubnjem, Igor Plzak . Nakon osmogodišnje izvođačke pauze, AIA trio se odlučio za ponovnu zajedni č ku saradnju, i napravio svoju mini-turneju tokom koje je posetio Novi Sad. Njihov tipičan nastup počinje od jednostavne melodijske fraze ili tona sa kojim postupno grade kolektivnu improvizovanu priču. Onaj ko je slušao, mogao je da primeti specifi č an senzibilitet poznatih džez melodija, na osnovu kojih su nas izvođači uvodili u svet džez improvizacije. Satkan od triju muzičara različitog porekla, AIA progovara muzikom iznad reči, posebnim nad-jezikom, što znači da tri kulture, nisu prepreka za sklapanje prefinjenog insturmentalnog jezičkog koda. O tome na koji način džez muzičari pronalaze sopstveni

Gde je mesto džezu u Novom Sadu?

Nekad je Novi Sad imao svojevrsni simbol putovanja kroz vreme i svet, putem džezerske muzike što se puštala i slušala u klubu koji se vodio parolom koju je u pozadini čuvala crno-bela fotografija Majlsa Dejvisa: What is jazz?... if you gotta ask, you will never know... Bila je to neka vrsta "sigurnе kuće" kako kaže nekadašnji vlasnik kluba, u Natoševićevoj broj četiri, i  zvala se  Džez klub Wheels. Tamo sam odlazila još kao srednjoškolka i upijala sve moguće tonalitete koje bih čula a potom beležila u maloj svesci, kao i imena džez velikana koja bih videla na zidovima kluba ili čula iz nečijih priča. To je bio jedini klub u Novom Sadu koji je imao stalne džez svirke, sve dok se njegova vrata 2014. godine nisu trajno zatvorila. Od tada, Novi Sad ostaje bez svog jedinog džez doma, i postaje grad u kojem ne postoji džez klub. Na osnovu ovoga, može se postaviti pitanje: Da li džez u Novom Sadu odumire ili se njegov kulturni koncept i kulturni kod menja zajedno sa publik

Šta sve lutka može?

        Dok u svetu postoje brojni festivali i  manifestacije, poput Svetskog dana lutkarstva koji se 21. marta obeležava širom sveta, kao i profesionalna pozorišta i akademije za lutkarsku umetnost, u Srbiji još uvek nije otvorena nijedna akademija ili odsek za lutkarstvo.      Kod nas lutkarski umetnici uglavnom ostaju anonimni, a njihova profesionalna visedecenijska ulaganja - zaboravljena. Na osnovu ovoga, može se reći, da je lutkarstvo marginlozovana pojava na našem podneblju.      Međutim, i pored velikih prepreka, čiji su uzroci: nedostatak profesionalnog kadra, nedostatak ozbiljnijih ulaganja u produkciju, kao i medijske zastupljenosti, delatnost sedam profesionalnih lutkarskih pozorišta iz Srbije, često se nagrađuje na mnogobrojnim međunarodnim lutkarskim festivalima, pa je tako i novosadsko Pozorište mladih, kao prvo organizovano lutkarsko pozorište u Srbiji i Vojvodini, nedavno trijumfovalo GRAN  PRI nagradom za predstavu Na vukovom tragu , na Međunarodnom lutk