Пређи на главни садржај

Doktori klovnovi: Crvenim nosićima donose radost na dečijim klinikama

Poseta Tiršovoj klinici u Beogradu


Utorak 4. decembar, prohladno je i kišno podne pred novogodišnje praznike na odeljenjima Tiršove klinike u Beogradu.  Doktorka Cica Mica i Doktor Guza maskirani u klovnove, vire kroz stakla okićenih prostorija kako bi proverili ko je budan, a ko spava.
- Dobro jutro, perete li noge redovno, svake godine? Imate li recept za poluđivanje? Kada planirate bekstvo odavde? - zabavljali su umornu decu eksperti smehoterapije na Odeljenju za onkologiju. 
- Deco, što sam smislio novu pesmu, samo za one koji se drogiraju knjigama, - rekao je Doktor  Klovn pre nego što je počeo da duva svoju piskavu plastičnu duvaljku:
- Tri kafice hoću ja, jedan nesić-espresa dva! - pevušio je on. - A gde ti je ta kafica? - pitao bi ga podrugljivo jedan tamnoputi mališan, dok je sedeo na krevetu u velikoj sobi sa nekolicinom dece, priključen za infuzijiu, sa čvrstim stiskom u majčinoj ruci. 
 - To se i ja pitam, - napravio bi se sluđen Doktor  Guza objašnjavajući dečaku, kako on od doktorskih stvari, obožava da pravi pa-guze umesto pauza, jer se i on sam zove Doktor Guza, a tamnoputom dečaku bi se konačno uklonio mrki lik, i pojavio smešak na licu. 
Dok su jedna deca raspoložena za igru i šalu, druga su ili suviše stidljiva zbog roditeljskog vaspitanja ili još uvek klonula i željna odmora nakon teških bolničkih zahvata.
U sobi 307 mali Matija je danas proslavio svoj peti rođendan. Kada je devojka klovn uskočila u njegovu sobu sa usklicima - torta, torta! - Matija je mirno, zagnjuren u svoj svet, kao da ga ništa nije omelo, nastavio da crta. Ovde je sve toliko neizvesno. Nikada ne znate kako će se kretati notni sistem osećanja male dece. Mada bez obzira na okolnosti, Dr Cica Mica zvana Lepotica i Dr Guza Junior, uvek se pridržavaju klovnovskih kodeksa i bolničkih procedura, pažljivo osluškujući svako dete. 
Sa druge strane, na istom odeljenju u susednoj sobi moglo se čuti horsko kikotanje mališana kada je Dr Guza okitio prostoriju toalet papirom za jedan srebrni čiviluk, koji je lebdeo iznad dečjih glava. - Nova godina je, i grad mora da se okiti! -  rekao bi Doktor Guza dečici, koja su sa svojim vaspitačicamama i učiteljicama, ponavljala gradivo, ali kada su ugledala beli toalet papir, kako se lebdeći odvija sa jednog kraja njihovog sobička na drugi, oči su im zasjale od radosti, jer su poverovala da je taj papir, zaista najlepši ukras njihove prostorije - živa kreacija - preko koje mogu da dođu u vezu sa spoljnim svetom i osete se slobodnom.
Kada ovi neobični lekari duvaju prozirne balone koji kao oblačići putuju po sobama mališana, koji su zbog povreda kičme ili glave na rehabilitaciji, mališani  polagano oživljavaju svoje pokrete, tako što kroz igru i šalu hvataju balone, i na taj način rade vežbe, a da toga nisu ni svesni.
- Kada ulazim u sobu moram da poštujem privatnost deteta. Poštovanje procedura u bolnici je najbitnije! Trudimo se da ne pravimo cirkus od lečenja, - sa ponosom kaže Dr Cica Mica, dok namešta svoje fluorescentne jelenske rogove na glavu, a Doktor Guza, nastavljajući da vežba kompozitorske sposobnosti sa svojom drečavom duvaljkom, svira prepoznatljivu pesmu Pink Pantera cunjajući se po hodnicima.
- Ne može svako biti klovn, za taj poziv potrebna je empatija, - rekli su Doktori Klovnovi, Tijana Momčilović i Saša Stanojević,  dok su objašnjavali zašto im je rad sa decom toliko važan. - Decu vidimo kao prijatelje, sa kojima možemo lakše da se poistvetimo, nego sa ovim okrutnim svetom koji je napolju, kao krhke malene heroje, koji se bore, kao neiskvarena bića koja postaju ljudi - kazali su oni.
U svet Doktora Klovnova, zakoračili su početkom dvehiljaditih godina. Njihova misija je da oraspolože decu kojoj su vrata igre i smeha silom zatvorena zbog privremene bolesti. Gotovo svake sedmice, ovi lekari neobičnih nosića, polagano se ušunjavaju u staklene bolničke sobe, kroz hodnike dečjih odeljenja beogradskih klinika, kako bi slabašnim mališanima vratili ponovnu radost i pravo na detinjstvo.
Kada sam se vratila kući sa ovog velikog putovanja o malim herojima, zaustavila sam se na internet stranici Doktori Klovnovi  i pronašla jednu fotografiju sa ispisanim stihovima: 
- Osmeh ne košta ništa, a znači mnogo,
- On obogaćuje one koji ga primaju, a ne osiromašuje one koji ga daju,
- Traje trenutak, ali je sećanje na njega katkad večno.

Autorka: Marijana Jakobac

Коментари

Популарни постови са овог блога

Gde je mesto džezu u Novom Sadu?

Nekad je Novi Sad imao svojevrsni simbol putovanja kroz vreme i svet, putem džezerske muzike što se puštala i slušala u klubu koji se vodio parolom koju je u pozadini čuvala crno-bela fotografija Majlsa Dejvisa: What is jazz?... if you gotta ask, you will never know... Bila je to neka vrsta "sigurnе kuće" kako kaže nekadašnji vlasnik kluba, u Natoševićevoj broj četiri, i  zvala se  Džez klub Wheels. Tamo sam odlazila još kao srednjoškolka i upijala sve moguće tonalitete koje bih čula a potom beležila u maloj svesci, kao i imena džez velikana koja bih videla na zidovima kluba ili čula iz nečijih priča. To je bio jedini klub u Novom Sadu koji je imao stalne džez svirke, sve dok se njegova vrata 2014. godine nisu trajno zatvorila. Od tada, Novi Sad ostaje bez svog jedinog džez doma, i postaje grad u kojem ne postoji džez klub. Na osnovu ovoga, može se postaviti pitanje: Da li džez u Novom Sadu odumire ili se njegov kulturni koncept i kulturni kod menja zajedno sa publik

Muzikom iznad reči

AIA progovara posebnim nad-jezikom     U petak veče 25. avgusta, održan je nastup nemačko-izraelsko-srpskog AIA jazz trija u Kulturnom Centru LAB u Novom Sadu.             Ovaj jedinstv džez satsav čine: za klavijaturom Andre Stammsen , za basom Avishai Roet , a za bubnjem, Igor Plzak . Nakon osmogodišnje izvođačke pauze, AIA trio se odlučio za ponovnu zajedni č ku saradnju, i napravio svoju mini-turneju tokom koje je posetio Novi Sad. Njihov tipičan nastup počinje od jednostavne melodijske fraze ili tona sa kojim postupno grade kolektivnu improvizovanu priču. Onaj ko je slušao, mogao je da primeti specifi č an senzibilitet poznatih džez melodija, na osnovu kojih su nas izvođači uvodili u svet džez improvizacije. Satkan od triju muzičara različitog porekla, AIA progovara muzikom iznad reči, posebnim nad-jezikom, što znači da tri kulture, nisu prepreka za sklapanje prefinjenog insturmentalnog jezičkog koda. O tome na koji način džez muzičari pronalaze sopstveni

Šta sve lutka može?

        Dok u svetu postoje brojni festivali i  manifestacije, poput Svetskog dana lutkarstva koji se 21. marta obeležava širom sveta, kao i profesionalna pozorišta i akademije za lutkarsku umetnost, u Srbiji još uvek nije otvorena nijedna akademija ili odsek za lutkarstvo.      Kod nas lutkarski umetnici uglavnom ostaju anonimni, a njihova profesionalna visedecenijska ulaganja - zaboravljena. Na osnovu ovoga, može se reći, da je lutkarstvo marginlozovana pojava na našem podneblju.      Međutim, i pored velikih prepreka, čiji su uzroci: nedostatak profesionalnog kadra, nedostatak ozbiljnijih ulaganja u produkciju, kao i medijske zastupljenosti, delatnost sedam profesionalnih lutkarskih pozorišta iz Srbije, često se nagrađuje na mnogobrojnim međunarodnim lutkarskim festivalima, pa je tako i novosadsko Pozorište mladih, kao prvo organizovano lutkarsko pozorište u Srbiji i Vojvodini, nedavno trijumfovalo GRAN  PRI nagradom za predstavu Na vukovom tragu , na Međunarodnom lutk